Hlapljive kiseline

Hlapljive kiseline se uglavnom sastoje od octene kiseline, i one su nepoželjne, jer su pokazatelji bolesti vina. Ako sadržaj tih kiselina prijeđe izvjesnu granicu, onda se vino smatra bolesnim. Naravno da uz to vino ima često i neki poseban izgled, ono je mutno, ima miris po octu ili okus po kiselom zelju itd. Opširnije ...

Posmeđivanje vina

Posmeđivanje je mana vina koja se javlja u vinima onih «pravih» vinogradara – vinara koji «zaziru» od sumpora. To je najčešći slučaj s vinima kod kojih nije provedeno taloženje mošta, što će reći da u mošt prije taloženja nije dodan vinobran ili sumpovin, kao i kod vina koja se prije pretakanja ne sumpore. To rade oni «pametnjakovići» koji se pravdaju time da je sumpor štetan za zdravlje. To je svakako točno. Opširnije ...

Vinski kamen

Vinski kamen su soli (tartarati) vinske kiseline, koje se tijekom fermentacije i dozrijevanjem vina, u vidu kristala izdvajaju i kao netopljive, zajedno sa ostalim česticama u vinu, padaju na dno kao talog ili se primaju za stjenke bačava, inox i drugih vinskih posuda, stvarajući pri tom deblje ili tanje naslage. Otuda i naziv vinski kamen.Opširnije ...

Vinski cvijet

Gotovo nema vinara koji ne pozna bolest, vinski cvijet, jer je to jedna od najraširenijih bolesti vina. Uzročnik bolesti vinskog cvijeta su gljivice iz roda Kandida, odnosno vrsta Kandida mikoderma, česti naziv i Mikoderma vini. Uvjeti za razvoj vinskog cvijeta je prisustvo kisika, dakle najviše se razvija u polupraznim bačvama, ako se vino redovito ne dolijeva. Opširnije ...

Crni lom

Umjesto svijetlo žute boje, vino poprimi crno-plavkasti lom. Do ove pojave dolazi kad se taninske materije vina vezuju na prisutno željezo u vinu u obliku "feritanata". Da bi lakše razumjeli ovu pojavu treba znati da željezo u vinu dolazi u dva kemijska oblika kao dvovaljano feroželjezo, koje je topivo u vinu i kao takovo ne izaziva promjene boje vina.

Međutim, onog časa kad dvovaljano feroželjezo prijeđe u trovaljani oblik "feri" koji je samo djelomično topiv, pa on u obliku sitnih , čestica lebdi u vinu i stvara spomenuti "crni lom" Mani crnog loma, podliježu ona vina koja sadrže preko 10 mg/l željeza, suviše tanina, a malo ukupne kiseline izražene kao vinska. Višak željeza preko 10 mg, dospijeva u mošt , odnosno vino putem zemlje, doticajem vina ili mošta preko željeznih preša, muljača, prilikom berbe u limenim posudama, sl., grožđe koje je tretirano zelenom galicom. Posebno naši podrumari ne vode računa, da željeznu pločicu koja se nalazi sa unutrašnje strane vrata bačve prethodno izoliraju parafinom, neutralnim voskom, a najbolje bi bilo da je pločica od rosfraja koja ne zahtjeva dodatnu izolaciju. Opširnije ...