FITOPLAZME I KAKO SPRIJEČITI NJIHOVO ŠIRENJE U VINOGRADU

 

        I dok se naša struka «svađa», tko će dobiti više novaca za programe vezane uz fitoplazme, one se nezaustavivo šire našim vinogradima. Ali što možemo. Mi smo takvi i tu «lijeka» izgleda nema. Danas možemo slobodno reći, da su fitoplazme za naše vinogradarstvo isto što i svinjska kuga za stočarstvo. Ali to našoj struci očito nije jasno ili se prave «blesavi». Našim «veterinarima» svaka čast, jer su oni svoje probleme shvatili ozbiljno i na vrijeme interveniraju tamo gdje se javljaju problemi.  Bez pretjerivanja možemo reći, da bi naši vinogradi mogli «doživjeti»sudbinu koju su «doživjeli» s filokserom, koja je u devetnaestom stoljeću uništila vinograde u cijeloj Europi, ako se problem ne shvati ozbiljno, jer «lijeka» za fitoplazme za sada nema. Pitanje je da već nije kasno, jer ono što o fitoplazmama možemo naći na internetu, vidimo da su se one proširile diljem Europe. Nama susjedne zemlje, do sada su morale iskrčiti na stotine hektara vinograda koji su bili zaraženi ovom bolesti, a čini se da i nas čeka ta sudbina. I kad već naša struka «šuti» nećemo i mi «šutjeti».  Stoga ćemo ovim člankom dati nekoliko ideja našim hoby vinogradarima, kako pokušati spriječiti širenje zaraze u vinogradu. O fitoplazmama smo već pisali na našim stranicama, a sada ćemo opisati do kojih smo spoznaja došli, radeći pokuse i prateći što se dešava u našim vinogradima. Neki će se zapitati, zašto sada pišemo o ovoj problematici, kad su vinogradi još u mirovanju, ali treba reći da već sada treba razmišljati što učiniti, da nas ne zateknu na «spavanju».

        Fitoplazme su vrsta mikroorganizama sličnih bakterijama, koje blokiraju provodne žile kojim kolaju asimilati (hranjive tvari) uzrokujući razne štete na trsu. Lišće na trsu se uvija prema dole, rozgva ostaje nedozrela (zelena) a grožđe se uglavnom smežura i posuši, tako da roda na tako zaraženom trsu nema (slika 1).

slika 1. fitoplazme na mladom trsu treća godina

 

Fitoplazme se ne mogu kemijski suzbijati zaštitnim sredstvima, što znači da «lijeka» nema. To treba posebno naglasiti kako se ljudi ne bi zavaravali, da se takav trs može «izliječiti» (slika 2).

slika 2 trs zaražen fitoplazama koji je prije dvije godine rezan u glavu

 

Na slici 2 se vidi trs koji je zaražen fitoplazmama i koji je rezan u glavu, kako bi vidjeli da li će se slijedeće godine zaraza ponoviti. Slijedeće godine zaraza nije uočena ni lišću ni na rozgvi, ali se godinu nakon toga opet ponovila, što se vidi iz slike. To nas dovodi do zaključka, da su takovi trsi «neizlječivi». Ovakvi pokusi su rađeni na desetak trsova u vinogradu od tristotinjak čokota i svi su pokazali iste simptome. Iz ovoga smo došli do  saznanja, da zaražene trsove,  treba što prije iskrčiti i odstraniti iz vinograda i to odmah kad se uoči zaraza, kako ne bi širili zarazu. Iskrčene trse bi trebalo odmah spaliti ili odložiti na neko sigurno mjesto.

U nekim slučajevima znakovi zaraze se primjećuju već prije cvatnje i cvat se već tada posuši. Uglavnom se zaraza primjećuje nakon cvatnje u lipnju.

Za sada se zna da zarazu s trsa na trs šire cikade (cvrčci) (slika 2), ali nije sigurno da i neki drugi nametnici ne šire zarazu.

slika 2 cikada                                                      jaja cikade položena pod koru trsa

 

Dakle, ako znamo da zarazu šire cikade, tada je logički zaključak, da treba suzbijati cikade, kemijskim sredstvima koja su djelotvorna. Na žalost, naša savjetodavna služba nije do sada dala preporuke, koja bi sredstva bila djelotvorna u suzbijanju cikada. Ono što smo uspjeli doznati pretražujući Internet, mogla bi se koristiti neka od sredstava, koja se mogu nabaviti u našim fitoapotekama, kao što su Rogor, Chromogor i slična s istom aktivnom tvari, ali nisu rađeni pokusi, barem mi ne znamo da je netko radio pokuse s ovim preparatima, pa ne možemo tvrditi da su djelotvorna. U Međimurju su rađeni pokusi s pripravkom Avaunt (Steward) =djelatne tvari indoxacarb, ali ne znamo kakvi su rezultati pokusa. Cikade se javljaju u mjesecu srpnju. Ovisno o vremenskim uvjetima, nekad se jave u prvoj polovici srpnja a nekad u drugoj polovici srpnja, pa je logično, da bi tada trebali vršiti tretiranje vinograda. Kada je najpovoljnije vrijeme za zaštitu, trebala bi odrediti savjetodavna služba u svojim prognozama, kako to rade neke službe u našem okruženju. Ovdje moram spomenuti ideju, koju nam je dao, naš kolega hoby vinogradar Rožman Milan (Roki). On u svojem vinogradu ima posađenu alpsku lavandu, i tvrdi da nema problema ni s fitoplazmama ni s štetnicima. Naime, on tvrdi, da se alpska lavanda sadi zajedno s cvijećem oko kuće i vrtovima, kako bi svojim mirisom odbila razne štetnike, pa je on došao na ideju da je posadi u vinogradu.  Ona se stavlja i u ormare s odjećom da odbije moljce. Alpska lavanda cvate u mjesecu lipnju i rujnu, a u tom vremenu je aktivna većina štetnika, pa i cikade, koje nas najviše zanimaju, stoga bi svakako trebalo razmisliti o ovoj ideji. Roki nam je obećal razmnožiti nekoliko grmova lavande, pa ćemo je posaditi u vinogradu, da vidimo kakav će biti učinak.

        Slijedeće pitanje koje se postavlja je, da li se alatom može prenesti zaraza prilikom rezidbe i krčenja zaraženih trsova. Struka kaže, da se alatom ne prenosi zaraza, ali i tu treba biti oprezan, jer kako kažu naši ljudi «ko se jednom opeče, puše i na hladno», pa bi bilo preporučljivo, da se najprije odstrane zaraženi trsi, te se nakon toga alat dezinficira, ili, da se koristi drugi alat za rezidbu zdravih trsova.

        I na kraju da rezimiramo:

Fitoplazme su danas postale veliki problem za naše vinogradarstvo, o kojem  se na žalost, još uvijek, kod nas, ne vodi dovoljno računa. Moramo reći, da su državne institucije i struka zakazale, jer nisu na vrijeme uočili problem i nisu vinogradare na vrijeme upozorili o čemu se radi. Zaraza je najvjerojatnije prenesena zaraženim sadnim materijalom iz uvoza i raširila se na većinu naših vinograda i rasadnika. Ono što mi sada možemo uraditi, je da pokušamo suzbiti zarazu koliko je to moguće, jer «lijeka» za fitoplazme nema. Kao prvo, trebali bi, odmah odstranit zaražene trse kad ih uočimo, kako ne bi širili zarazu u vinogradu. Izvađene trse treba odmah spaliti ili odložiti na neko sigurno mjesto u zatvorenom prostoru. Zaraženi trsi se najbolje raspoznaju u mjesecu lipnju, pa ih tijekom lipnja treba svakako odstraniti, jer znamo da su cikade koje prenose zarazu aktivne tijekom mjeseca srpnja. Ako to napravimo, za pretpostaviti je da će biti manja mogućnost zaraze. Cikade treba tretirati tijekom mjeseca srpnja, kako bi smanjli njihovu populaciju. Za sada, još ne znamo koji su pripravci djelotvorni, te se nadamo, da će se naša savjetodavna služba, ove godine o tome izjasniti. I na kraju, alat s kojim smo odstranjivali zaražene trse treba obavezno dezinficirati. Za dezinfekciju treba koristiti asepsol (koji se koristi u domovima zdravlja za dezinfekciju instrumenata) ili neko drugo dezinfekcijsko sredstvo, a možemo koristiti i rakiju.  Oni koji vole eksperimentirati mogu probati posaditi alpsku lavandu kao naš kolega Roki. 

 

Sastavio: Ivan Pribanić